Uzmite u naviku da minimalno jednom mjesecno pregledate vaseg dvotockasa.
Ovim cinom mozete se postedjeti problema koji vas mogu zateci na putu.
Prenos
Obratite paznju da mjenjanje brzina ide jednostavno.Lanac se mora pomjerati bez da zapinje na prednji nosac prednjeg Derailleura i da lupa.
Obratite isto paznju da lanac dobro nalijeze i nije labav.
Provjerite stanje sajli za Derailleure ako su izlizane ili ima korozije vrijeme je da ih zamjenite.
Podmazite osovine derailluer prednji i zadnji.Teflon ulje je svakako bolje nego obicno jer je postojanije na vodu nego obicno mineralno ulje.
WD 40 mozete uspricati u kablove za sajle.
Kocnice
Pocnimo sa plocicama za kocenje.Sto se njih tice ako primjetite da su vec pri kraju nemojte stedjeti moze vas kostati felge.Potrosene plocice mogu trajno izgrebati felgu.Sajle za kocnicu promjenite ako su licne popucale od korozije ili dotrajalosti..I kljestima kocnica mozete dati koju kap ulja.
Ostali djelovi
Prekontrolisite stanje konusa.Tako sto ce te ucvrstiti guvernalu i tocak pomjerati ljevo desno da osjetite dali ima zazora (lufta) ako da onda ih dotegnite.Ako to nije moguce zamjenite ih novim.Pregledajte stanje zica ako su labave dotegnite ih.Zakocite prednjom kocnicom i provjerite stanje u guvernali i viljuski.Ako ima zazora dotegnite guvernalu.
Pregledajte stanje pedala i dali su dotegnute dovoljno.
MTB Natjecanje
MTB je ugledao svjetlo dana 1971 godine a vec 1976 Bob Burrowes je na Mount Tamalpais u Californie osvojio prvo natjecanje.1987 je organizovao svjetsko natjecanje u MTB u Villard de Lans u Francuskoj.Ali tek 1990 u Purgatory (Colorado) je disciplina sluzbeno priznata od Internacionalne biciklisticke unije (UCI) Cross country proslavio je svoju Olimpijsku premijeru u 1996 u Atlanti, a spust je usao u internacionalni krug jos 1993.
1.
Cross Country
Ovaj natjecaj izdrzljivosti sa prirodnim ili umjetnim preprekama traje cijeli dan.I kilometraza se krece od 25-40 Km izuzev za odredjena natjecanja svjetskog kupa koja su kruzna i zatvorena i voze se od 6-8 Km.Natjecatelj treba zavrsiti natjecanje prelaskom crte bez obzira na situacije u koje upadne bilo da su tehnicke ili vremenske vrste.Uz duz trase postavljene su stanice sa hranom i picem za osvjezenje natjecatelja.
Tehnika prelazenja prepreka
Natjecatelj uzima dovoljno ubrzanje i ostaje u sjedalu pri nailasku na prepreku sto je duze moguce.Tek prije sto njegov tocak dodirne prepreku povlaci trzajem guvernalu upavljac tako da podigne tocak,ubrzava okretajem pedala naginje se naprijed da prebaci teziste naprijed i tako podigne zadnji tocak i predje prepreku.
Power-Climbing
Prilikom duze ili strimije padine natjecatelj se mora nageti naprijed ali isto tako ostati sjedit da bi sprijecio da se zadnji tocak ne podigne od zemlje i proklize.Drzanjem podlaktica u ravnini sa zemljom I lica prema upravljacu postize se da vozac prebaci tezinu i zadrzi kontrolu nad prednjim tockom.
2.
Trial
Trial je vrsta takmicenja gdje natjecatelj na svome putu zaobilazi razne prepepreke.Jedini oslonac koji ima su njegove dvije gume.Svako dodirivanje zemlje i oslanjanje na djelove tjela znaci kaznene bodove za natjecatelja.
3.
Zamjena izmjena
U ovome timskom natjecanju svaki trkac mora u 20-tak minuta preci jedan dio Cross country trase prije nego sto ga zamjeni kolega iz tima.Kod ovog natjecanja je veoma bitna taktika.Vodja tima odredjuje izmjene bez da zato obavjestava protivnicku ekipu.
4.
Spust (Downhillracing)
Ovo natjecanje se odvija u specijalnom dekoru na velikim brdskim strminama isprepleteno preprekama.Vozaci se natjecu sa vremenom I sa povremenim odmorima.Nizbrdica je minimalno 400m duga na duzini staze od 2 do 5 KM.Trka traje otprilike 4 minute i natjecatelj postize brzinu od 40 do 90 Km/h.
Tehnika koristenja zavoja ,za smanjenje ubrzanja.
Da ne izletite sa staze vozac se drzi unutrasnje strane zavoja ,I izbacuje svoju unutrasnju nogu da bi smanjio gravitaciju i povecao stabilnost.Kod proklizavanja moze pokusati odrzati ravnotezu sa stopalom.
Drzanje na Biciklu
Uslijed vibracija vozac je prinudjen na odredjeno drzanje da bi ostao na stazi tako su koljena savijena a podlaktice horizontalne sa zemljom.Prsti se drze na rucnim kocnicama .A teziste se prenosi sto je moguce nazad da bi se sprijecilo prevrtanje preko upravljaca.
Odabir Bicikla
Vjecita tema svih biciklista, kako pocetnika tako i iskusnijih je - kakav bicikl odabrati. Napocetku bavljenja biciklizmom potrebno je razrijesiti dilemu kojom vrstom biciklizma cemo se baviti.
Nije isto voziti cross country, free ride ili asfaltnom cestom pa ce i tip biciklaza svaku od ovih namjena biti razlicit.
Za cestovne voznje to ce biti lagan bicikl sa uskim gumama bez sara ("slick") i prenosom koji omogucava Postizanje vecih brzina.
Amortizeri ovdje ne igraju toliko vaznu ulogu kao, recimo, kod free ride-a ili brdskog biciklizma.
Ram takodje ima nesto drugaciju geometriju te je polozaj vozaca nesto nagnutiji prema naprijed kako bi se smanjio otpor vjetra pri vecim brzinama.
Ljubitelji free-ride stila voznje, dakle brzog spustanja po nepristupacnom terenu, cesto punom skokova i prepreka poput kamenja, korijenja i sl. odabrat ce bicikl s prednjom izadnjom suspenzijom, nesto sirih guma (od 2,25 pa sve do 2,50 inca) sa veoma izrazenim ripnama koje imaju zadatak da sprijece proklizavanje na blatu, zemlji i mekanoj podlozi te, svakako, sa vrlo izdrzljivim kocnicama.
Gotovo da je redovna praksa postala da su to disk kocnice a ne V-brake jer su prve znatno pouzdanije u teskim uslovima (blato, voda i sl.).
No, kako u ovoj knjizi pretezno obradjujemo brdski biciklizam, nesto vecu paznju posvetit cemo odabiru bicikla za tu namjenu. Prva stvar s kojom se pocetnici susrecu je dilema: kupiti polovan ili nov bicikl.
Slicno kao kod kupovine automobila ne mora uvijek nov bicikl biti najbolji izbor.
Danas se cijene iole ozbiljnijih brdskih bicikla kre}u od 400- 500 KM pa navise, za sto se moze dobiti uglavnom bicikl opremljen najskromnijim komponentama.
Mozda je, stoga, pametno razmisliti i o koristenom biciklu ali uz izvjesnu dozu opreza.
Najbolje je posavjetovati se sa strucnjakom ili iskusnijim biciklistom u vezi sa pitanjem ishabanosti centralnog pogona, mjenjaca, kasete, lanca i sl.
Ukoliko se ispostavi da je prethodni vlasnik bio brizljiv prema biciklu, da nema vecih ostecenja, moguce je za nesto manje novca dobiti sasvim solidno opremljen bicikl malo starije generacije.
Ipak, ukoliko novac nije prepreka, najbolje je odluciti se za nov bicikl.
Vecina savjeta kaze da je pritom prvo potrebno odrediti se kojim stilom voznje zelimo voziti. Za pocetnike svakako je vazno odabrati pravu velicinu bicikla (npr. biciklist visine 180 cm ce odabrati L velicinu bicikla vodeci racuna da kad opkoraci gornju cijev sto spaja sjediste sa upravljacem moze bicikl podici 5 do 10 cm uvis).
Danas je aluminij postao dovoljno jeftin materijal tako da ozbiljni prodavci bicikla gotovo i ne nude teske, celicne ramove. Izuzetno skupi (lagani i izdrzljivi) su materijali poput titana ali oni vec granice sa profesionalnim bavljenjem ovim sportom.
Danas je standard da prednja "sajba" ima tri zupcanika razlicitih velicina, tako da broj zupcanika na zadnjoj kaseti definise da li ce bicikl imati 21, 24 ili 27 brzina. Nesto jeftinije varijante su 21 brzina, ali za iole ozbiljniji odlazak u planinu svakako se preporucuje bicikl sa 24 brzine tj. osam zupcanika straga. Tek napredniji biciklisti ce odabrati kasetu
od devet zupcanika (27 brzina) koja je, valja naglasiti, nesto skuplja i prilikom nabavke i kasnijeg odrzavanja. Pri tome sistem mjenjaca varira od nesto jefitnijih npr. Shimano Tourney ili Acera, preko najcesce koristenih Shimano Deore (zbog izvrsnog omjera cijena/ kvalitet) do super kvalitetnih i skupih kakvi su npr. Shimano Deore LX, XT ili XTR.
Jedna od pocetnickih zabluda prilikom kupovine brdskog bicikla je pitanje suspenzija.
Prednji amortizer je svakako neophodan da ubla`i udarce pri spustu po makadamu i neravnoj podlozi. Oni se preko ruku prenose na ramena i cijelo tijelo pa je za du`i spust ili ve}e brzine neophodno imati prednju suspenziju. Postoje razni modeli prednjih amortizera, od jednostavnih sa hodom vilju{ke 60 do 80 mm i koji nemaju mogu}nost manuelnog pode{avanja kruto}e, do visoko sofisticiranih, sa hodom i do 130 mm i mogu}no{}u automatskog pode{avanja ~vrsto}e ~ak i tokom vo`nje. No, zadnja suspenzijaje, ukoliko biciklist ne planira izvoditi akrobacije i velike skokove, gotovo nepotreban izdatak i u kreiranju vlastitog cross country bicikla treba je izbjegavati.
Kocnice se u osnovi dijele u dvije grupe, tzv: V-brake gdje celjust stoji pricvrscena na ram odnosno viljusku bicikla i koce pritiskom pakni direktno na felge (ovo je nesto jeftinija varijanta) i kocnice sa diskovima ciji je koncept u osnovi preuzet sa motocikla.
Kod diskova postoji mehanicki i hidraulicki sistem pri cemu je hidraulika znatno laksa za rukovanje ali i nesto skuplja i teza za odrzavanje.
No, iskustva autora knjige kazuju da i obicne V-brake kocnice sasvim solidno mogu zadovoljiti, ukoliko je tezina bicikliste s opremom koju nosi manja od stotinjak kilograma i ako ne postoje ambicije za voznjom na granici izdrzljivosti.
Uz to, V-brake kocnice su mnogo jeftinije za odrzavanje.
Marka bicikla bi trebala da igra perifernu ulogu, ali slicno kao kod automobila, skija ili druge sportske opreme, ona je inidividualna stvar svakog pojedinca.
Tesko je reci da li je jedna marka bicikla bolja od druge, obicno je nuzno uporediti komponente i dovesti ih na isti nivo pa tek onda porediti cijene.
No, svakako, u posljednjih nekoliko godina brdskog biciklizma u Bosni i Hercegovini izdvojile su se neke marke sa pouzdanim, izdrzljivim i rado vozenim tipovima bicikla. Tu prednjace: SPECIALIZED, GT, SCOTT, SCHWINN,
CUBE te, u posljednje vrijeme POLAR i CAPRIOLO.
Na kraju, iako to nije praksa autora ove knjige, usudit cemo se dati savjet: ukoliko planirate voziti bicikl u planini ili van grada izbjegavajte jeftine, naoko opremljene bicikle kakvi se nude u velikim trgovackim centrima, najcesce kineskog ili slicnog porijekla.
Zaputite li se takvim biciklom u brdo lako se moze desiti da se usljed kvara, loma i sl.pjesice vratite desetak kilometara sto je svakako izuzetno neprijatno iskustvo.
Ilustracije radi, grupa od dvadesetak biciklista vozeci bicikle pomenutih marki proslu godinu je presla oko 2000 kilometara sumskim i planinskim putevima BiH i izuzev sporadicnog pucanja nekoliko zica, zamjene istrosenih pakni i probusenih guma nije imala vecih kvarova.
Preuzeto sa Foruma MTB BiH.
Upotreba Kacige:
Bez obzira na disciplinu kojoj je namjenjena, svaka biciklistička kaciga sastoji se od tri glavne komponente: vanjske plastične ljuske, unutrašnjeg sloja lako lomljivog materijala nalik običnom stiroporu (EPS - Expanded PolyStyrene ili EPP - Expanded PolyPropylene) i traka za pričvršćivanje i osiguravanje kacige za glavu. Pojedine kacige imaju i plasične vizire (za zaštitu od sunca). Svaka komponenta ima svoju funkciju. U nastavku pročitajte osnovne fakte o ovoj jako bitnoj opremi kao i načinu pravilne upotrebe.
Oblici kaciga zavise od namjene, od onih za XC (cross country) koje imaju puno otvora za ventilaciju, preko full-face (kaciga koje štite cijelu glavu) do onih za "urbane" discipline koje nemaju ili imaju jako male ventilacione otvore. Postoje i hibridne kacige sa odvojivim dijelovima namjenje za upotrebu u više disciplina
